Procjena lijepih rogatih
To su otrovne gljive, ne možete ih jesti jer ometaju rad gastrointestinalnog trakta.
Sličnost lijepe ramarije s drugim gljivama
Stari primjerci po izgledu su slični ostalim smeđim i žutim rogatim rogovima. Često se lijepa ramarija brka s jestivom žutom ramarijom, koja je mnogo češća. No, ramaria yellow ima svjetliju nijansu. No, u načelu, ove su vrste vrlo slične, a razlike se mogu vidjeti samo pod mikroskopom.
Ostale gljive ovog roda
Rogati greben je nejestiva gljiva. U visinu, tijelo ploda doseže 3-10 centimetara. Razgranatog je oblika, grmolika, s krajevima zašiljenim na krajevima. Boja plodišta je bijela ili kremasta. U podnožju je gusta noga. Pulpa je lagana, krhka, ponekad s gorkim okusom, bez izraženog mirisa.
Grebenasti grabovi donose plodove od srpnja do listopada, a vrhunac dolazi krajem kolovoza. Češće rastu u crnogoričnim i mješovitim šumama, a ponekad i u listopadnim. Raste u grozdovima, u skupinama. Krvavi rogati kornjaši se ne jedu zbog gorkog okusa.
Hrpa rogova je jestiva gljiva. Visina ove gljive je 8-15 centimetara, a promjer je isti. Boja plodišta je isprva bjelkasta, kasnije postaje žutosmeđa, a do starosti doseže ružičastocrvenu boju. Tijelo ploda je razgranato, grane su vrlo debele, na krajevima su odsječene. U podnožju je kratka bjelkasta noga ili boje krem boje.
Voćno tijelo ove gljive slično je glavici cvjetače. Pulpa je vodenasta, lomljiva, bijelo-žute boje. Okus i miris pulpe su ugodni.
Grozdovi rogovi rastu u listopadnim i mješovitim šumama, najčešće se nalaze uz bukve. Period plodonošenja javlja se u srpnju-listopadu, kada je temperatura 12-20 stupnjeva. Ova vrsta je rijetka. Glineni se kornjaši smatraju jestivim tek u mladoj dobi. Ovo su najukusnije gljive ove obitelji.
1577 Ocjena članka Kire Stoletove
Kraljevstvo gljiva odlikuju se raznim predstavnicima. Oni imaju različita svojstva i izgled, ponekad čudan. Tu spadaju rogata gljiva koja se zbog svog neobičnog izgleda u narodu naziva „jelenji rogovi“.
Značajke gljive praćke
Razlika između gumenih kalotera
Kalocera ljepljiva nije jedini predstavnik roda Kalocera. Postoji još nekoliko naziva gljiva s kojima biste mogli zamijeniti rogove.
Kalocera rožnica
Još jedna uvjetno jestiva gljiva. Njegovo plodno tijelo donekle se razlikuje od rogova. Ima razgranati oblik, a visina je vrlo mala, ne prelazi jedan i pol cm. Debljina je također minimalna, oko 0,5 mm. Voćna tijela rastu pojedinačno i zajedno rastu u jedinstvenu masu u samoj bazi. Međutim, ne primjećuje se grananje. Što se tiče boje cijelog plodišta, ono ima žutu nijansu. Istodobno, u starim primjercima primjetno blijedi, dosežući prljavo narančastu nijansu. Sama konzistencija je dosta gumena.
Ova gljiva je također vrlo česta. Voli mokru, vlažnu trulu piljevinu, trupce, lišće, a također ne i protiv četinjača.
Vrijeme plodova u srpnju i do studenog
Clavulina je bjelkasta
Druga vrsta gljiva koja se može zamijeniti s kalokerom.
Samo tijelo klavulina je vodenasto, ima klavat, a ponekad i jajolik oblik. Sam disk ima jarko narančastu nijansu, mnogo rjeđe žutu. Blago se uzdiže iznad tla, oko 3 cm. Sama noga ima blijedožutu ili čak bijelu nijansu. Ponekad zasja. Vrlo tanka, gotovo ravna.
Spore se nalaze u bijelom mesu ispod klobuka. Gljiva sadrži približno 8 spora.
Nije baš uobičajeno, ali se lako može pronaći u listopadnim šumama, u središnjoj Rusiji.
Clavulina koralj
Još jedna gljiva koja na zemlji podsjeća na koralje. Tijelo ploda može doseći visinu od 6 cm. U podnožju je samo 1 cm. Tijelo same gljive podijeljeno je na mnogo zadebljanih grana, koje se na krajevima cijepaju na vrlo tanke zube. Boja je bijela, oker, ponekad sivkasta. Rjeđe crna ili tamno siva.
Unatoč činjenici da se Kalocera potpuno razlikuje po svojim jarko žutim i narančastim nijansama, neki ih berači gljiva još uvijek zbunjuju zbog sličnog oblika. Kao rezultat toga, radi se o dvije potpuno različite gljive.
Ova gljiva je jestiva, ali se rijetko bere. Također može pomoći u borbi protiv raka
Clavulina pepeljasto siva
Istodobno, pepelasto siva klavulin može biti zbunjujuća. Voćno tijelo također ima karakter koralja. Doseže visinu do 11 cm, grani se jako od same osnove. Klice mogu biti glatke ili naborane ovisno o njihovoj dobi. Pulpa mu je vlaknasta i prilično krhka. Nema okusa i mirisa.
Gljiva je jestiva, ali se jedva bere.
Razlikuje se od kalokera u boji, također po mjestu distribucije. Klavulina voli južne regije zemlje.
Mjere opreza pri radu s nepoznatim gljivama
Bolje je otići na gljive, osobito egzotične, sa upućenim ljudima. Pokazat će vam jestive i upozoriti vas na sumnjive. Ujedno će podijeliti recepte.
Među jelenima nema smrtonosnih otrovnih rogova. Korištenje lijepe ramarije može uzrokovati teške crijevne poremećaje, ramarija je žilava i oker -zelena - tvrda i gorka. Moraju se proučavati odvojeno i uopće ih se ne smije dodirivati.
U Crvenoj knjizi Rusije nema opisanih rogova. Teško ih je smatrati posebnim objektom "tihog lova", jer je često problematično prikupiti cijelu košaru mladih i jestivih. Ali ako ste doista uhvatili ramariju, čak i jednu, morate je uzeti. I ametist klavulin
Istodobno, bolje ga je presaviti odvojeno i pažljivo transportirati jer je sama ljepota - grančice - krhka i lako se lomi
Onima koji su sebi zacrtali cilj samostalnog proučavanja nepoznatih rogova, moguće je savjetovati uzimanje najviše jedne karakteristične gljive i stavljanje u zasebne vrećice (inače, kad se grane odlome, ne možete znati gdje čije). A već kod kuće, nakon što ste sve izložili zasebno, počnite učiti po referentnim knjigama, po pouzdanim stranicama. Ako ste u nedoumici, možete se obratiti stručnjacima za mjesta gljiva, pružajući visokokvalitetne fotografije iz svih kutova i u odjeljku.
Gljive egzotične u šumi, ili gljive -koralji - savjeti i trikovi za dom i vrt iz.
Opis [| kodirati]
Tijelo ploda je visine 2-6 cm, pri dnu debljine do 1 cm, podijeljeno na brojne spljoštene "grane", na krajevima rascjepkane na tanke kratke "zube", poput grebena. Boja je bijela, bjelkasta, oker, bliža krajevima, često sivkasta, lila, gotovo crnkasta.
Pulpa je mekana, ali krhka, bez puno okusa i mirisa.
Otisak bijelih spora. Spore su široko eliptične, 7-9 × 6-7,5 µm, bez amiloida, s glatkom površinom. Basidije su dvostruke pore. Cistidi su odsutni. Sustav hifa je monomitičan, hife su septati.
Malo poznata jestiva gljiva, rijetko se bere.
Slične vrste | kodirati
Clavulina cinerea (Bull.) J. Schröt., 1888. - Pepelnasto siva klavulina odlikuje se većom veličinom i podijeljena je na manje deblje "grane" gornjim krajevima krede ploda.
Taksonomija [| kodirati]
Sinonimi | kodirati
- Clavaria alba Pers., 1822, nom. superfl.
- Clavaria coralloides L., 1753basionym
- Clavaria coralloides var. alba Bull., 1791
- Clavaria coralloides var. elegans (Bolton) Purton, 1821
- Clavaria coralloides var. lappa P. Karst., 1882
- Clavaria coralloides var. lutea Bull., 1791
- Clavaria coralloides-cinerea Bull. 1788, nom. inval.
- Clavaria cristata (Holmsk.) Pers., 1801
- Clavaria cristata var. Ambigua Pass., 1885
- Clavaria cristata var. cinerascens Sacc., 1879
- Clavaria cristata var. curta Jungh., 1830
- Clavaria cristata var. fallax Fr., 1821
- Clavaria cristata var. fimbriata (perz.) Fr., 1821
- Clavaria cristata var. flexuosa Jungh., 1830
- Clavaria cristata var. minor Pat., 1884
- Clavaria cristata var. nivea Pers., 1801
- Clavaria cristata var. vulgaris Alb. & Schwein., 1805
- Clavaria elegans Bolton, 1790
- Clavaria fimbriata Pers., 1794
- Clavaria holmskjoldiana fra, 1818
- Clavaria rugosa var. elegans (Bolton) Pers., 1801
- Clavulina cristata (Holmsk.) J. Schröt., 1888
- Clavulina cristata f. dvobojni Donk, 1933
- Clavulina cristata f. subcinerea Donk, 1933
- Clavulina cristata subsp. cinerascens Corner, 1950
- Clavulina cristata subsp. coralloides (L.) Corner, 1950
- Clavulina cristata subsp. kutak eucristata, 1950., nom. superfl.
- Clavulina cristata var. dvobojna (Donk) Cetto, 1987
- Clavulina cristata var. brunneola K.S. Thind & Anand, 1956
- Clavulina cristata var. inkarnatni kutak, 1950
- Clavulina cristata var. lappa P. Karst., 1882
- Clavulina cristata var. Subrugosa Corner, 1950
- Clavulina cristata var. zealandica R. H. Petersen, 1988
- Clavulina incarnata (Kutak) Olariaga, 2013 (monografija)
- Ramaria alba (Bull.) Quél., 1894
- Ramaria coralloides (L.) Holmsk., 1790
- Ramaria cristata Holmsk., 1790
- Stichoramaria cristata (Holmsk.) Ulbr., 1928
Taksonomija
Sinonimi
- Clavaria alba Pers., 1822, nom. superfl.
- Clavaria coralloides L., 1753basionym
- Clavaria coralloides var. alba Bull., 1791
- Clavaria coralloides var. elegans (Bolton) Purton, 1821
- Clavaria coralloides var. lappa P. Karst., 1882
- Clavaria coralloides var. lutea Bull., 1791
- Clavaria coralloides-cinerea Bull. 1788, nom. inval.
- Clavaria cristata (Holmsk.) Pers., 1801
- Clavaria cristata var. Ambigua Pass., 1885
- Clavaria cristata var. cinerascens Sacc., 1879
- Clavaria cristata var. curta Jungh., 1830
- Clavaria cristata var. fallax Fr., 1821
- Clavaria cristata var. fimbriata (perz.) Fr., 1821
- Clavaria cristata var. flexuosa Jungh., 1830
- Clavaria cristata var. minor Pat., 1884
- Clavaria cristata var. nivea Pers., 1801
- Clavaria cristata var. vulgaris Alb. & Schwein., 1805
- Clavaria elegans Bolton, 1790
- Clavaria fimbriata Pers., 1794
- Clavaria holmskjoldiana fra, 1818
- Clavaria rugosa var. elegans (Bolton) Pers., 1801
- Clavulina cristata (Holmsk.) J. Schröt., 1888
- Clavulina cristata f. dvobojni Donk, 1933
- Clavulina cristata f. subcinerea Donk, 1933
- Clavulina cristata subsp. cinerascens Corner, 1950
- Clavulina cristata subsp. coralloides (L.) Corner, 1950
- Clavulina cristata subsp. kutak eucristata, 1950., nom. superfl.
- Clavulina cristata var. dvobojna (Donk) Cetto, 1987
- Clavulina cristata var. brunneola K.S. Thind & Anand, 1956
- Clavulina cristata var. inkarnatni kutak, 1950
- Clavulina cristata var. lappa P. Karst., 1882
- Clavulina cristata var. Subrugosa Corner, 1950
- Clavulina cristata var. zealandica R. H. Petersen, 1988
- Clavulina incarnata (Kutak) Olariaga, 2013 (monografija)
- Ramaria alba (Bull.) Quél., 1894
- Ramaria coralloides (L.) Holmsk., 1790
- Ramaria cristata Holmsk., 1790
- Stichoramaria cristata (Holmsk.) Ulbr., 1928